Sport

Trofej grada Samobora, najstariji malonogometni turnir seniora i veterana,  u Republici Hrvatskoj ove će godine doživjeti svoje 58. izdanje. Turnir će se igrati od 21. prosinca 2019. do 07. siječnja 2020. godine u Sportskoj dvorani Samobor, ulica Andrije Hebranga 26A.  Organizator Turnira, kao i mnogo godina do sada, je Nogometni klub Samobor. Izvlačenje parova će se održati u predvorju Sportske dvorane Samobor, 19. prosinca 2019., sa početkom u 20.00 sati.

Sve zainteresirane ekipe se mogu prijaviti do 19. prosinca 2019. godine. Ako se želite prijaviti Online to možete učiniti ovdje. Formular prijavnice za Seniorske momčadi možete preuzeti ovdje, a za Veteransku konkurenciju ovdje. Upisnina iznosi 650 kuna za Seniorske i Veteranske ekipe. Ukupni nagradni fond je 30.000 kuna.

Sve dodatne informacije možete dobiti na e-mail adresi: info@nk-samobor.hr i broju telefona 098 325 111. Kontakt osoba je tajnik NK Samobora Mijo Noršić.

Vaš NK Samobor
Organizator Trofeja grada Samobora

Obiteljska gospodarstva

U prekrasnom slikovitom Samoborskom gorju smjestilo se seosko gospodarstvo obitelji Pavlin.

Na nadmorskoj visini od 320 metara pogled seže na sve četiri strane svijeta, na cijeli grad Zagreb sa istočne strane, sa sjeverozapadne sve do obronaka Plješivice i gotovo cijelog Samoborskog gorja prema Žumberku i na kraju sa sjevera na veliki dio Slovenije. U neposrednoj blizini nalazi se crkvica Sv. Vida iz 13. stoljeća.

Obiteljsko izletište Pavlin nalazi se dva kilometra od centra Samobora u selu Vrhovčak. Podrum i restoran sa natkrivenom ljetnom terasom, nalaze se u samom vinogradu sa 7000 trsova. Iz centra Samobora za nekoliko minuta ste na Vrhovčaku automobilom ili autobusom, kroz samoborske šume i livade ili asfaltiranom cestom do samog Izletišta. Za one željne šetnje do “Pavlina” vode mnogobrojne planinarske staze.

 

Dugogodišnja tradicija u vinogradarstvu, podrumarstvu i ugostiteljstvu jamči Vam vrhunski gastronomski užitak, a krajolik će Vam osigurati nevjerojatan vizualni doživljaj u svako godišnje doba.

U Izletištu Pavlin pripremaju autohtona domaća jela iz vlastite proizvodnje kao i domaći kruh, a sve uz vrhunsku kapljicu iz vlastitih podruma. Od hrane u restoranu poslužuju sir s vrhnjem, domaći narezak, juhe, race, purice s mlincima, meso sa žara, raznovrsna pečenja i druga domaća jela od peradi, svinjetine, teletine i divljači.

U zimskom periodu nezaobilazne su domaće češnjovke, krvavice, pečenice sa dinstanim zeljem i restanim krumpirom. Od slastica nude domaće kremšnite, orehnjače, makovnjače, te razne štrudle i palačinke. Hrana je isključivo iz vlastite obiteljske proizvodnje. Uz svu hranu poslužuju domaći kukuruzni kruh i vrhunsku domaću kapljicu. U zatvorenom prostoru domaćinstva mogu smjestiti 50 gostiju, i još toliko na otvorenoj terasi.

U njihovom podrumu možete izabrati više vrsta vina iz vlastite proizvodnje, kao i samoborski Bermet čiju tradiciju proizvodnje njeguju generacijama.

Bermet je aromatizirano crno vino pripremljeno od vrhunskih sorti crnog grožđa, pellina, raznih biljnih sastojaka i južnog voća, po izvornoj francuskoj recepturi iz 1802. godine za vrijeme boravka Napoleona i njegove vojske u Samoboru. Od vina imaju sorte: graševina, zeleni silvanac, portugizac, rizvanac i kraljevina iz vlastite proizvodnje i iz vlastitih vinograda. Svi njihovi proizvodi uvijek su nagrađivani visokim odličjima, a pune se u butelje i raznolike poklon boce.

Osim užitaka u gastronomskoj ponudi možete se i smjestiti u novouređenim i luksuzno opremljenim apartmanima i sobama koji će vam omogućiti ugodan boravak i odmor od svakodnevnice. Sve smještajne jedinice opremljene su vlastitom kupaonicom, klima uređajem, wifi internetom, grijanjem, a apartmani su opremljeni i kuhinjom. Za vrijeme boravka i potpuno opuštanje svim gostima soba i apartmana dostupan je privatni vanjski bazen sa grijanom vodom. Više informacija možete vidjeti na web stranicama Izletišta Pavlin.

Informacije i rezervacije:
Restoran: 098 9396 283 (Tomislav),
Smještaj: 098 9396 283 (Tomislav),
Podrum: 098 432 491 (Mario),
E-mail: tomislav.koletic@hotmail.com

Obiteljska gospodarstva Preporučujemo

Etno kuća pod Okićem smještena je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i svega dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba. Nalazi se u selu KLAKE, udaljenom od Samobora 8 km. U samom podnožju staroga grada Okića i na granici parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, posjetiteljima nudi poseban ugođaj u autentičnom ambijentu seoskog domaćinstva okićkog kraja.

Etno kuća pod Okićem posjetiteljima nudi: prezentaciju zavičajne zbirke, dječje izlete i edukativne radionice,pripremu domaće hrane za obiteljske proslave i druge vrste druženja, team building, smještaj u sobama, najam kuće, kampiranje, te iznajmljivanje prostora za prigodna druženja i sportske aktivnosti.

Okićki kraj bio je u dalekoj prošlosti jedna jedinstvena cjelina koja je obuhvaćala čitavo okićko vlastelinstvo ili imanje koje se prostiralo u trokutu između Zagreba, Samobora i Jastrebarskog. Prema novoj teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, okićki kraj pripada u cijelosti Županiji zagrebačkoj. Od davnine postojale su na tom području dvije župe: Sv. Marija od Okićem i Sv. Martin pod Okićem.

Etno kuća pod Okićem nalazi se u podnožju šiljatog brda i ostataka zidina starog grada Okića. Selo Klake podijeljeno je na mnoštvo zaseoka. Etno kuća pripada zaseoku Jakopci (selo Klake) i župi Sv. Martin pod Okićem. Etno kuća zamišljena je kao zavičajna zbirka dijela kulturne baštine podokićkog kraja. Svojom građom i izloženim predmetima govori o kulturi življenja prošlih desetljeća. Izloženi predmeti smještena su u tri prostorije i podrumu : gank, kujna, hiža i pelnica. U dvorištu oko kuće na prikladan način smješteni su oruđa i ostala pomagala gospodarskog života sela. Etno kuća pripada obitelji Slakoper, čije se nastanjenje u okićkom kraju spominje već krajem 18.st. (preko 200 godina).

Više možete pogledati na web stranicama: www.etno-kuca.hr

Etno kuća pod Okićem
Podokićka 40, Klake, Samobor
Tel: + 385 1 3382 335; 098 928 8773
E-mail : marijan.slakoper@etno-kuca.hr

Događanja

23. svjetski susret Spačeka će se po prvi puta održati u Hrvatskoj i to u Samoboru, od 30. srpnja do 4. kolovoza ove godine. Riječ je o najmasovnijem okupljanju vozača i simpatizera Citroënovog legendarnog automobila 2CV, popularno zvanog Spaček, koje se neprekidno održava od 1975. godine. Očekuje se oko 3.000 vozila i više od 12.000 sudionika iz preko 30 zemalja svijeta, među kojima su i zaljubljenici u ove dvocilindraše koji dolaze čak iz daleke Australije i Obale bjelokosti!

Ovaj susret izabran je među 30 TOP događaja u Hrvatskoj u 2019. godini u potpori Hrvatske turističke zajednice i to kao jedini događaj u Zagrebačkoj županiji. Organizira ga Hrvatski 2CV Citroën Klub sa sjedištem u Samoboru koji već 20 godina okuplja vozače popularnih Spačeka, ali i Dyana, Meharija i drugih omiljenih Citroënovih vozila u kojima su proputovali zavidan dio Europe i svijeta. Klub je član ACI-a (Amicale International Citroën), međunarodne udruge Citroën klubova u svijetu sa sjedištem u Parizu.

„Dobiti organizaciju ovakvog događaja je ogromno priznanje, ali i odgovornost jer nam dolaze spačekisti iz cijelog svijeta i želimo im predstaviti ne samo Samobor, već i druge posebnosti naše zemlje“, govori Goran Skrbin, predsjednik Kluba koji je za posjetitelje organizirao i avanturističke vožnje nakon završetka susreta – 2CV Adriatic Raid će ići kroz Gorski kotar, Liku i priobalje sa završetkom u okolici Splita, dok će 2CV Continental Raid prolaziti kroz kontinentalnu Hrvatsku, preko Hrvatskog Zagorja, Siska, Lonjskog polja i Slavonije sa završetkom u okolici Đakova.

Na konferenciji su govorili i predstavnici Zagrebačke županije i Grada Samobora koji su dali potporu ovoj manifestaciji.

„Županija je osigurala financijska sredstva za podršku ovog događaja koji će u prelijepi Samobor dovesti ljude sa svih strana svijeta. Manifestacija će sigurno doprinijeti još većem rastu turističkog prometa koji u prva četiri mjeseca ove godine bilježi 15 posto više noćenja te 14 posto više dolazaka u odnosu na lani“, izjavila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

„Samobor ovim događanjem staje uz bok europskim destinacijama koje su prijašnjih godina bile domaćini susreta, među kojima su De Steeg u Nizozemskoj, Salbris u Francuskoj ili Ericeira u Portugalu, a koji imaju potrebnu infrastrukturu, ljude i entuzijazam za organizaciju ovakvog velikog skupa. Samobor će time ne samo prezentirati sebe kao grad, već i cijelu Hrvatsku kao poželjnu turističku destinaciju“, rekla je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice grada Samobora.

“Ponosni smo što smo dobili čast biti gradom domaćinom 23. svjetskog susreta Spačeka. To ponajprije moramo zahvaliti neumornim organizatorima, redom entuzijastima. Grad Samobor dao je podršku ovom projektu, a siguran sam kako će se sve uloženo višestruko vratiti – ponajprije kroz promociju našega grada u koji će se, vjerujem, zaljubiti svi sudionici Susreta. Dobrodošli u Samobor!”, gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak.

Susret će ujedno biti prigoda da se obilježi prvo stoljeće francuskog proizvođača pa će tako biti izložen „Muzej 100 godina marke Citroën“ gdje će posjetitelji moći razgledati originalne eksponate iz tvornice Tomos i Cimos. Organizirat će se i povorka 2CV vozila do centra grada Zagreba gdje će vlasnici Spačeka dovesti 200 vozila na Trg bana Jelačića, te off road vožnja po Žumberku.

Posjetiteljima će biti na raspolaganju kamp s kompletnom infrastrukturom, komercijalna zona s prodajnim dijelom za trgovce rezervnih dijelova i suvenira, raznovrsna ponuda hrane i pića, svakodnevni dječji program, izbor originalnog vozila, vožnje spretnosti Spačekom, 2CV buvljak, večernji koncerti, gastro korneri s promocijom hrvatskih regija kroz glazbeni dio te mnoštvo drugih zanimljivosti. Po završetku susreta biti će predstavljen domaćin 24. Svjetskog susreta 2021. godine i kandidat za organizaciju 25. Svjetskog susreta Spačeka 2023. godine.

Za djecu

Ljeto u Samoboru svojim građanima i svima koji ga posjete u ljetnim mjesecima, od 27. lipnja do 1. rujna, donosi pregršt svakodnevnih događanja, od kreativnih društvenih igara i radionica, šaha na otvorenom, ljetnog kina na otvorenom pa sve do aktivnog ljeta.

Program Ljeto u Samoboru održavat će se na tri lokacije, na Trgu Matice hrvatske, na zelenoj površini iza samoborskog kina i na dječjem odjelu Gradske knjižnice Samobor.

Ovogodišnja novost je škola rolanja koja će se održavati u suradnji sa Športićima. Za školu rolanja rezervirana su 3 termina. Svi zainteresirani trebaju najaviti svoj dolazak na info@sportici.hr.

Svi programi u sklopu projekta Ljeto u Samoboru su besplatni.

Događanja

U subotu, 27. i nedjelju 28. travnja 2019., u Kleščićevoj ulici u Samoboru, pod pokroviteljstvom Grada Samobora, održao se 10. Festival samoborske češnofke. Organizacija manifestacije, koja ove godine bilježi 10. godinu održavanja, ima za ciljeve predstavljanje i njegovanje tradicijskog načina proizvodnje gastronomske delicije – autohtone samoborske češnofke te poticanje potrošača na potrošnju i uživanje u tradicionalnim proizvodima samoborskog kraja.

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30-ak izlagača, koji su sudjelovali u ocjenjivanju najbolje češnofke.

Rekordan broj natjecatelja, sudjelovanje profesionalnih proizvođača, odlična zabava unatoč promjenjivom vremenu i odlične češnofke – sve je to obilježilo jubilarno 10. izdanje Festivala Samoborske češnofke u dane vikenda 27. i 28. travnja.

Od prvog izdanja stremilo se upravo ovim odrednicama, jačanju kvalitete i brojnosti, kao i tome da češnofka postane robna marka, pa se može zaključiti da se u tom nastojanju u potpunosti uspjelo. Novitet ove godine, zbog brojnosti prijavljenih ekipa, bilo je dvodnevno natjecanje mjesnih odbora i gradskih četvrti pa ćemo ovu godinu pamtiti po zasebnim pobjedama mjesnih odbora Kladje u subotu i Medsava u nedjelju.

Ocjenjivačku komisiju koja je birala tko je pripremio najbolje češnofke činili su oba dana Krunoslav Znika iz Grada Samobora i Igor Runtas iz Igo-Mata, dok im se u subotu kao treći član pridružio Tomislav Skendrović iz samoborske Veterinarske stanice, a u nedjelju Veljko Horvat iz Otočanke. Koje su bile glavne odrednice pri ocjenjivanju pojasnili su članovi stručne komisije Znika i Runtas.

Na početku je Krunoslav Znika istaknuo kako svake godine kvaliteta raste, iako je ova godina bila dosta nepovoljna zbog visokih temperatura. Igor Runtas rekao je da komisija ocjenjuje cijeli komplet. Najbitnija je, naravno, češnofka, ali tu se još uzima u obzir opći dojam i priprema, koliko je ljudi uključeno, jesu li sami pripremali češnofke te jesu li se držali pravilnika. Najvažnija je tehnička izvedba češnofke, gleda se kako je serviran stol, kako izgleda kućica, prezentacija te higijenski uvjeti pri serviranju hrane. Kod same češnofke pazi se na njen izgled nakon kuhanja, okus, a posebno da u njoj nema nekih stranih i prejakih začina. Fokus je na okusu, izgledu, udjelu masnoće i ljutini. Dodao je Runtas i kako mu je to bilo prvo ovakvo ocjenjivanje pa je istaknuo kako je oduševljen i zadovoljan.

Što se tiče ocjenjivanja, Krunoslav Znika je pojasnio kako svaki član žirija u pet bodovnih razreda može dati ukupno 100 bodova, a pri ocjenjivanju tehnička izvedba i izgled tanjura nose po 20 bodova, izgled i okus jela po 25 bodova te vanjski ukupni dojam 10 bodova. Dodao je i kako ih veseli što se iz godine u godinu vidi napredak.
– Ove godine sudjeluje rekordnih 25 mjesnih odbora i gradskih četvrti te svima čestitam na dolasku i nastupu. Sjećamo se nekih mjesnih odbora, primjerice Južno naselje, kada su prvi put nastupali pa su i sami rekli kako su došli učiti i gledati tehnologiju rada i uređenja, a sada su došli do nagrade. Bila je vrlo izjednačena borba pa je o pobjednicima odlučivao samo jedan bod razlike – naglasio je Znika.

Zbog velikog broja prijavljenih mjesnih odbora i gradskih četvrti te uvjeta u Kleščićevoj ulici procijenjeno je kako je najbolje da se natjecanje podijeli u dva dana, jer su se njima pridružili na Festivalu i profesionalni proizvođači.

Tako su u subotu, 27. travnja, svoje češnofke prezentirali predstavnici 16 ekipa, a prvo mjesto pripalo je Kladju s 276 bodova, drugo je bilo Cerje s 275, a treće gradske četvrti Južno naselje i Giznik – Anindol s 270 bodova. No, i ostali su bili odlični i odlučivale su nijanse. U subotu su svoje češnofke svim posjetiteljima na stolovima, uz pobjednike, još nudili i mjesni odbori Farkaševec, Hrastina, Pavučnjak, Klokočevec, Rakov Potok, Dubrava, Jarušje, Savršćak, Petkov Breg, gradske četvrti Hamor – Gornji kraj i Centar te ekipa Udruge branitelja 151. samoborske brigade i HVIDR-e Samobora i Svete Nedelje.

U nedjelju, 28. travnja, pobjednička ekipa Medsava dobila je 277 bodova, Bobovica je na drugom mjestu imala 276, a treći Podvrh 267 bodova. U konkurenciji su još bili mjesni odbori Domaslovec, Braslovje, Lug, Vrbovec, Celine te gradska četvrt Perivoj – Cvjetno naselje. Profesionalni proizvođači, okupljeni u Udrugu Samoborska češnofka, također su ponudili svoje specijalitete, a na 10. Festivalu Samoborske češnofke to su bili Igomat, Dr. Škobić, Otočanka, Moja tvrtka – Mesnica As, Mesnice Noršić te Mesnica Koprivnjak. Nagrađeni su dobili vrijedne nagrade, a ove godine to je bio roštilj.

Organizator Sajma je Grad Samobor a tehnički koordinator je Poduzetnički centar Samobor. Suorganizatori su Turistička zajednica Samobor i Komunalac d.o.o. Samobor.

Događanja

U nedjelju, 10. ožujka 2019. godine, na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po 14. put zaredom održao se srednjovjekovni sajam i uprizorenje bitke kod grada Samobora iz 1441. godine, čije je postojanje zabilježeno i u Celjskoj kronici te drugim izvorima.

Bitka kod Samobora temelji se na događajima iz prve polovice 15. stoljeća. Sve je započelo 1439. godine, kada je umro kralj Albert Habsburg te je diljem Hrvatske i Ugarske krenula borba za preuzimanje vlasti. Uz kraljicu udovicu Elizabetu pristali su moćni grofovi Celjski zajedno s vojskovođom Ivanom Vitovcem, a vojsku poljskog kralja Vladislava Jagelovića vodio je Stjepan Banić Lendavski.

Dvije godine kasnije – na Pepelnicu, 1. ožujka 1441. godine – te su se vojske sukobile kod Samobora, a žestoka borba završila je Vitovčevom pobjedom, koji je zarobivši vojskovođu Banića priskrbio znatan plijen.

Za što vjerniju rekonstrukciju bitke pobrinule su se brojne srednjovjekovne skupine. Na livadi je bio postavljen vojni tabor, u kojem su se smijestili konjanici, mačevaoci, kuburaši, streličari i ranarnička služba, kao i bojne sprave. Na bogatom sajmu, pak, svoje su proizvode ponudili košaraši, kovači, klobučari, krušari, medičari i travari, pa će ponuda biti doista bogata.

Nakon bitke, vojskovođe i pratnja došli su do kraljice. Tu poraženi vojskovođa polaže zastavu i priseže na vjernost. Nakon bitke i ceremonije Kaštelan objavljuje svima prisutnima da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi u znak pobjede pozdravljaju kraljicu.

Restorani

Lokacija: Milana Reizera 23, 10430 Samobor, Hrvatska
Tel:+38591 251 0621
e-mail: gorangogogogic@gmail.com

Radno vrijeme
Ponedjeljak 12:00 – 22:00
Utorak 12:00 – 22:00
Srijeda 12:00 – 22:00
Četvrtak 12:00 – 22:00
Petak 12:00 – 22:00
Subota 12:00 – 22:00
Nedjelja zatvoreno

Preporučujemo Restorani

Priča o Gabreku počinje davne 1929. godine, kada su Alojzija i Gabrijel (Gabrek) Medved otvorili malu gostionicu i mesnicu. Samobor je oduvijek omiljeno izletište zagrepčana koji su nekad vlakom Samoborčekom dolazili u Samobor, a mnogi od njih su navraćali „K Gabreku“. Alojzija i Gabrijel imali su troje djece: Slavicu, Rudolfa i Gabrijela. Kasnije je obiteljski posao naslijedio najmlađi sin Gabrijel koji je sa suprugom Marijom preuredio gospodarske zgrade i proširio posao. Njihove tri kćeri Gabrijela, Slavica i Marija, odrastale su u ugostiteljskom duhu, u poslu su od malih nogu. Budući da su druge dvije sestre imale drukčije životne planove, najmlađa Marija, od milja zvana Maja, poslije je sa Mirkom Šintićem, za kojeg se udala početkom osamdesetih godina, nastavila vođenje obiteljske gostionice. Posljednjih godina u posao se uključila i njihova kćer Anamarija.

Svaka generacija dala je svoj pečat, a što je najvažije obiteljska tradicija se nastavlja…

Ponuda hrane se kroz povijest vrlo malo mijenjala, na jelovniku se nalazi 12 jela čije recepture datiraju još od osnutka, riječ je o tradicionalnim jelima. Upravo po domaćim sastojcima i tradicionalnim jelima ovo mjesto i danas je prepoznatljivo. Tipična jela koja se spravljaju od 1929. pa sve do danas su: špek fileki, čvarci, dinstana jetrica, punjena teleća prsa, teleće pečenje, češnjovke, krvavice, pečenice, pohani mozak, a odnedavno ponudu su obogatili vepar u umaku od brusnica i biftek u kupinovom vinu…Pri pripremi jela uvijek se inzistiralo na izvornoj hrani i namirnicama iz domaćeg uzgoja, sa seoskih gospodarstava koja su uglavnom u okolici Samobora. Geslo „Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“ najbolje opisuje ponudu na jelovniku.

Uz tradicionalnu i kvalitetnu hranu, povijest Gabreka obilježili su i mnogobrojni poznati gosti, pa se može reći – nema tko ovdje nije jeo – od glumaca, sportaša, političara do mnogih drugih. Među poznatim ljudima koji su posjetli Gabrek bili su : Franjo Tuđman, Stjepan Mesić, Ena Begović, Fabijan Šovagović, Dragutin Tadjanović, Edo Murtić, Peter Galbraith, Oliver Dragojević, Prljavo Kazalište, Nina Badrić, Željko Mavrović, Goran Ivanišević, Slaven Bilić, Dino Rađa, Omar Sharif, Bruno Orešar, Otto Barić, Neno Belan, Sven Medveščak, Ivo Sanader, Nela Eržišnik, Denis Latin, Zvone Boban, Severina, Dražen Ladić, Mirna Berend, Ivica Blažićko, Toni Cetinski, Indira, Jasmin Stavros, Boris Novković i mnogi drugi.

Lokacija:
Starogradska 46, Samobor
Tel: 01/3360-722
Mob: 099/2717 655

Radno vrijeme:
Ponedjeljak – Nedjelja:
Od 12:00 do 24:00
Parkiralište: cca 60 mjesta Način plaćanja: gotovina, kartice