Inkluzivni dodatak: vodič do ostvarivanja prava

Inkluzivni dodatak je novčana naknada uvedena istoimenim zakonom koji je stupio na snagu 1.1.2024. godine. Namijenjena je osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. O pravu rješenjem u upravnom postupku odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad, a temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Visina naknade varira ovisno o vrsti i težini invaliditeta, a izračunava se u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura.

Tablica: kategorije inkluzivnog dodatka

Postupak priznavanja prava

Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak podnosi se područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad po prebivalištu podnositelja zahtjeva. Ukoliko niste sigurni koji je područni ured nadležan za postupanje po vašem zahtjevu, to možete provjeriti na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, gdje možete dobiti i informaciju o radnom vremenu područnog ureda, kontakt telefon i e-mail. S iste stranice možete preuzeti i obrazac zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i ispuniti ga prije dolaska u područni ured. Zahtjev možete dobiti i od djelatnika u područnom uredu, koji vam može pomoći kod ispunjavanja ukoliko niste sigurni što napisati. Potrebno je obratiti pozornost da će zahtjev biti drugačiji, ovisno podnosi li se za odraslu osobu ili za dijete.

Uz zahtjev trebate predati i presliku medicinske dokumentacije kojom se objektiviziraju bolesna stanja (nalaze specijalističkih pregleda, otpusna pisma, povijesti bolesti i sl.). Medicinska dokumentacija je najbitniji segment kod podnošenja zahtjeva, mora biti novijeg datuma i iz nje se jasno mora vidjeti funkcionalno stanje osobe. U ponekim slučajevima može se tražiti dopuna dokumentacije, odnosno dodatni nalazi. Osobe s tjelesnim oštećenjem uz zahtjev dostavljaju i Barthelov indeks- standardizirani medicinski test koji procjenjuje funkcionalnu neovisnost osobe. Barthelov indeks popunjavaju liječnici specijalisti (neurolog, fizijatar ili ortoped). Uz prethodno navedeno, potrebno je dostaviti i presliku osobnog dokumenta i instrukciju za plaćanje ukoliko će isplata naknade ići putem bankovnog računa.

Nakon predanog zahtjeva i razgovora u područnom uredu, medicinska dokumentacija se zajedno sa zaključkom o određivanju vještačenja dostavlja Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom čija zadaća je potom utvrditi činjenicu invaliditeta odnosno procijeniti funkcionalnu sposobnost osobe. Jedan primjerak zaključka dostavlja se i podnositelju odnosno osobi koja se vještači. Postupak vještačenja definiran je Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 96/23) koja između ostalog propisuje da se vještačenje provodi uvidom u zahtjev za vještačenje te medicinsku i drugu dokumentaciju.

Ako se vještačenje ne može provesti na temelju uvida, obavit će se neposredni pregled osobe koja se vještači, bez dijagnostičke obrade. Nakon provedenog vještačenja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom će sačiniti Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti i dostaviti ga područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji potom s nalazom upoznaje stranku, izvršava uvid u cjelokupni spis predmeta i utvrđuje hoće li se uvažiti zahtjev stranke ili će se on odbiti. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva.

Sačinjava se rješenje i ono se otpravlja stranci. Ukoliko se ne slaže s rješenjem stranka ima pravo izjaviti žalbu. Žalba se podnosi područnom uredu, a sukladno uputi o pravnom lijeku koja je sastavni dio rješenja. O žalbi u drugostupanjskom postupku odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pravo se može priznati trajno, dok postoje zakonske pretpostavke za njegovo priznavanje ili s potrebom kontrolnog vještačenja, što znači da se korisnik nakon nekog vremena mora ponovno vještačiti radi daljnjeg ostvarivanja prava.

Što može učiniti podnositelj zahtjeva?

Osnovna zadaća podnositelja zahtjeva je pobrinuti se da je medicinska i druga dokumentacija koju predaje uz zahtjev potpuna i primjerena te da je iz nje moguće dobiti jasnu sliku o zdravstvenom stanju i funkcioniranju. Bitno je informirati se o svojim pravima, pratiti medijska izvještavanja, a po potrebi i kontaktirati udruge osoba s invaliditetom koje svojim znanjem, iskustvom i savjetima mogu doprinijeti da cjelokupni postupak bude lakši. U razgovoru sa socijalnim radnikom otvoreno i iskreno reći s kojim se poteškoćama susrećete kod svakodnevnog funkcioniranja i razmotriti dobiveni savjeti i uputu kako bi bar prvi dio postupka do upućivanja dokumentacije na vještačenje protekao bez većih teškoća. Povremeno se možete obratiti i socijalnom radniku kako biste se informirali o stanju predmeta i dobili dodatna pojašnjenja o postupku. Važno je, međutim, biti strpljiv i pripremljen jer ostvarivanje prava može potrajati, a redovito praćenje postupka i suradnja sa stručnjacima mogu olakšati cijeli proces.

Poteškoće pri ostvarivanja prava

Iako je intencija zakonodavca pri donošenju Zakona o inkluzivnom dodatku bila pozitivna, u praksi se pokazalo da postoji niz poteškoća koje zahtijevaju rješavanje, a najveća od njih je dugotrajnost postupka. Stručnjaci u sustavu socijalne skrbi ističu da je pravo na inkluzivni dodatak prvenstveno povezano sa zdravstvenim stanjem osobe te da bi, stoga, trebalo biti integrirano u neki drugi sustav, a ne u već preopterećeni sustav socijalne skrbi. Naglašavaju da su zatrpani administriranjem zbog čega trpi stručni rad. Slična je situacija i u zavodima za vještačenje, gdje vještaci ne uspijevaju u odgovarajućim rokovima donijeti nalaz i mišljenje.

Na stanje u sustavu nedavno se osvrnula i pučka pravobraniteljica koja u svom izvješću za 2025. godinu spominje dugotrajnost postupka, ali i druge probleme. Veliku pažnju javnosti je nedavno izazvala zakonska odredba prema kojoj su se u slučaju smrti podnositelja zahtjeva donosila obustavna rješenja. Mišljenje pučke pravobraniteljice je da su se postupci trebali nastaviti i rješenja donijeti na osnovu dostupne dokumentacije, a da je neisplaćeni iznos inkluzivnog dodatka trebala naslijediti obitelj.

Problematična je i zakonska odredba prema kojoj odrasla osoba s kroničnom bolesti II. stupnja može ostvariti pravo samo ako živi sama. Prema stajalištu pučke pravobraniteljice, takav pristup je previše restriktivan. Umjesto toga, kod donošenja odluke je potrebno uzeti u obzir strukturu kućanstva-primjerice, jesu li ostali članovi maloljetni ili narušenog zdravlja te mogu li uopće pružiti potrebnu skrb osobi s invaliditetom.

Prema najnovijim podacima, inkluzivni dodatak trenutačno prima oko 209.000 korisnika, dok je za još približno 104.000 njih postupak u tijeku. Broj korisnika i ukupna izdvajanja znatno su premašili početna očekivanja. Često se u javnosti ističu primjedbe na pojedine zakonske odredbe, koje mnogi smatraju nedovoljno prilagođenima stvarnim životnim situacijama. Sve to nameće pitanje hoće li uskoro doći do izmjena zakonodavnog okvira i kakve bi posljedice one mogle imati na postojeće i nove korisnike.

Naslovna fotografija: Pixabay  Autor: Andreas