Nalazi se u mjestu Rude, pet kilometara jugozapadno od Samobora. O bogatoj rudarskoj tradiciji Ruda svjedoče i sama imena mjesta koja su se u povijesti mijenjala, ali je njihovo značenje uvijek bilo povezano s rudom, primjerice Rovi i Fodinae. Nekada je kroz cijelo mjesto bila razvedena mreža rudarskih rovova, no danas je za posjetitelje obnovljeno 350 metara rovova umjetnim spajanjem rovova Sveto Trojstvo i Kokel.
Postoje brojne pretpostavke o postojanju rudnika u Rudama još u vrijeme antike, no ipak, njegovo postojanje sa sigurnošću se prati od 1481. godine. Svojevrsno zlatno doba rudnik u Rudama doživljava u 16. stoljeću kada je proizvodnja bakra bila dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj i četverostruko veća od one u Norveškoj, a dosezala je trećinu produkcije znamenitog švedskog rudnika u Falunu.
Prvi rudari, radnici u rudniku, velikim su se dijelom doseljavali iz Njemačke, točnije Saske i bivše Austrije. Vlasnici rudnika u Rudama najčešće su bili inozemni plemići i veleposjednici, no rudnik je često mijenjao vlasnike, uglavnom zbog finacijskih kriza. Nakon eksploatacije bakrene i željezne rude, početkom 19. stoljeća započela je eksploatacija gipsa koja je trajala sve do ranih pedesetih godina 20. st. Tijekom 20. st. provedena su mnoga istraživanja čiji je cilj bio ponovno oživljavanje rudarstva u Rudama, no ona su pokazala da bakrene i željezne rude nema u količinama koje bi bile ekonomične za iskapanje. Od tada rudarenje kao način života u Rudama zamire.
Godine 2002. započela je obnova i turističko oživljavanje nekadašnjih rovova. Međunarodni projekt Sveta Barbara, pokrenut 2005. godine na inicijativu prof. dr. Borisa Šinkovca, lokalnog KUD-a Oštrc i mještana Ruda, omogućio je pretvaranje dijelova napuštenog rudnika u rudarski muzej u prirodi i time sačuvao uvid u ljepotu podzemlja Ruda, a dragocjenu baštinu vezanu uz težak rudarski život spasio od zaborava.
Rudarskim radovima od 2007. do početka 2012. godine obnovljeno je ukupno 350 metara rovova te je ispred njih postavljena info kućica. Uređena je rudarsko-botanička poučna staza dugačka 1.500 metara, koja počinje kod OŠ Rude, a završava u Botaničkom vrtu Suban u Manjoj Vasi. Duž poučne staze postavljeno je 8 informativnih i interpretacijskih ploča te dvadesetak tabla s botaničkim nazivljem biljaka. Također, u Osnovnoj školi Rude uređena je vitrina sa zbirkom od 120 različitih uzoraka minerala, stijena i fosila, koja se stalno nadopunjuje novim uzorcima. Rudnik sveta Barbara sastoji se od tri rova: Vlašić, Sveto Trojstvo i Kokel. Za posjet su otvoreni dijelovi rovova Sveto Trojstvo i Kokel koji su povezani starim otkopima željezne rude (siderita), dok je rov Vlašić, nekada glavni izvozni rov bakrene rude, i dalje nedostupan. Od 4. ožujka 2016. godine Rudnikom upravlja KUD Oštrc.
Radno vrijeme:
subotom, nedjeljom te blagdanima i praznicima od 10 do 18 sati
ostale dane u tjednu samo uz najavu
Za posjete tijekom tjedna, kao i za obilazak rudarsko-botaničke poučne staze, obvezna je najava na broj telefona: +385 98 185 5912
Više pogledajte na službenim mrežnim stranicama rudnik.hr .Ostale informacije vezane uz Rudnik možete dobiti i na e-mail: rudnik@ostrc.hr
Cijena ulaznica
predškolska djeca – besplatan ulaz uz pratnju roditelja
pojedinačna karta – odrasli – 30 kn
pojedinačna karta – djeca (7 – 18 godina), studenti i umirovljenici – 25 kn
grupna karta – odrasli (15 i više osoba) – 25 kn
grupna karta – djeca, studenti, umirovljenici (15 i više osoba) – 20 kn
obiteljska karta – roditelji i djeca mlađa od 18 godina – 60 kn
Stručno vođenje uračunato je u cijenu ulaznice.
Od ponedjeljka do petka, za pojedinačne posjete ili grupne posjete s manje od 15 osoba, dodatno se mora podmiriti i naknada za vodiča (150 kn).
Obilazak Rudnika traje četrdesetak minuta. Temperatura u Rudniku iznosi oko 12 °C pa je potrebno ponijeti slojevitu sportsku odjeću i čvrstu obuću. Za svakoga je posjetitelja osigurana zaštitna oprema (kaciga i kuta).
Gdje se rudnik nalazi?
U mjestu Rude pokraj Samobora. Dolazak do centra Ruda moguć je automobilom i to županijskom cestom Samobor – Rude – Plešivica – Jastrebarsko, te autobusom s Autobusnog kolodvora Samobor, linija 143: Samobor – Rude – Braslovje. Rudnik je od centra udaljen 10 minuta laganog hoda. Iz centra Ruda krenite asfaltiranom cestom i slijedite putokaze do Rudnika. Makadam je zadnjih 200 metara.
Dolazak autobusom do samog Rudnika nije moguć. Autobusom je moguće doći do parkirališta u centru Ruda.
