Povijest

Povijest Samoborskog fašnika

Poklade, u samoborskom kraju nazvane fašnik običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća.
Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga
(grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički
kalendar.

Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave, te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.

Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se
čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Jurja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice “za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko” (dakle,
kao i 1827. godine).

Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u “Agramer Zeitungu” 1835. godine pomoću kojega on poziva
u svoju gostionicu na “fašnički bal” te nudi cjenik jela i pića. Na fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire.

Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s “vandranja” po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.

Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino “Sraka” od 1904. godine,
s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po “Sraki” se
može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas je Samoborski fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora,
simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji,
najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.

Sve to garancija je dobrog provoda na samoborskim ulicama, lokalima i luna parku za posjetitelje svih
generacija. Posebno je zanimljiva i atraktivna maskirana povorka s alegorijskim kolima mjesnih
odbora iz okolice grada koji izvode tradicionalne spelancije na razne aktualne teme; Dječji Fašnik, koji daje prikaz što je sve dječja mašta uz malu pomoć učitelja i odgajatelja u stanju zamisliti i izraditi, te završetak Fašnika,s tradicionalnim spaljivanjem lutke Princa Fašnika.

samobor .net

samobor.net je turističko informativni i gospodarski portal grada Samobora. Na njemu ćete pronaći informacije o mjestima koje trebate posjetiti, okusima u kojima možete uživati i događanjima koje želite vidjeti. Naći ćete i nostalgične povjesne informacije o gradu Samoboru i ovom dijelu Hrvatske.

Povezani članci:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *