Gastronomija

Obiteljska gospodarstva

Izletište Pavlin

Autor: samobor .net 85 0

U prekrasnom slikovitom Samoborskom gorju smjestilo se seosko gospodarstvo obitelji Pavlin.

Na nadmorskoj visini od 320 metara pogled seže na sve četiri strane svijeta, na cijeli grad Zagreb sa istočne strane, sa sjeverozapadne sve do obronaka Plješivice i gotovo cijelog Samoborskog gorja prema Žumberku i na kraju sa sjevera na veliki dio Slovenije. U neposrednoj blizini nalazi se crkvica Sv. Vida iz 13. stoljeća.

Obiteljsko izletište Pavlin nalazi se dva kilometra od centra Samobora u selu Vrhovčak. Podrum i restoran sa natkrivenom ljetnom terasom, nalaze se u samom vinogradu sa 7000 trsova. Iz centra Samobora za nekoliko minuta ste na Vrhovčaku automobilom ili autobusom, kroz samoborske šume i livade ili asfaltiranom cestom do samog Izletišta. Za one željne šetnje do “Pavlina” vode mnogobrojne planinarske staze.

 

Dugogodišnja tradicija u vinogradarstvu, podrumarstvu i ugostiteljstvu jamči Vam vrhunski gastronomski užitak, a krajolik će Vam osigurati nevjerojatan vizualni doživljaj u svako godišnje doba.

U Izletištu Pavlin pripremaju autohtona domaća jela iz vlastite proizvodnje kao i domaći kruh, a sve uz vrhunsku kapljicu iz vlastitih podruma. Od hrane u restoranu poslužuju sir s vrhnjem, domaći narezak, juhe, race, purice s mlincima, meso sa žara, raznovrsna pečenja i druga domaća jela od peradi, svinjetine, teletine i divljači.

U zimskom periodu nezaobilazne su domaće češnjovke, krvavice, pečenice sa dinstanim zeljem i restanim krumpirom. Od slastica nude domaće kremšnite, orehnjače, makovnjače, te razne štrudle i palačinke. Hrana je isključivo iz vlastite obiteljske proizvodnje. Uz svu hranu poslužuju domaći kukuruzni kruh i vrhunsku domaću kapljicu. U zatvorenom prostoru domaćinstva mogu smjestiti 50 gostiju, i još toliko na otvorenoj terasi.

U njihovom podrumu možete izabrati više vrsta vina iz vlastite proizvodnje, kao i samoborski Bermet čiju tradiciju proizvodnje njeguju generacijama.

Bermet je aromatizirano crno vino pripremljeno od vrhunskih sorti crnog grožđa, pellina, raznih biljnih sastojaka i južnog voća, po izvornoj francuskoj recepturi iz 1802. godine za vrijeme boravka Napoleona i njegove vojske u Samoboru. Od vina imaju sorte: graševina, zeleni silvanac, portugizac, rizvanac i kraljevina iz vlastite proizvodnje i iz vlastitih vinograda. Svi njihovi proizvodi uvijek su nagrađivani visokim odličjima, a pune se u butelje i raznolike poklon boce.

Osim užitaka u gastronomskoj ponudi možete se i smjestiti u novouređenim i luksuzno opremljenim apartmanima i sobama koji će vam omogućiti ugodan boravak i odmor od svakodnevnice. Sve smještajne jedinice opremljene su vlastitom kupaonicom, klima uređajem, wifi internetom, grijanjem, a apartmani su opremljeni i kuhinjom. Za vrijeme boravka i potpuno opuštanje svim gostima soba i apartmana dostupan je privatni vanjski bazen sa grijanom vodom. Više informacija možete vidjeti na web stranicama Izletišta Pavlin.

Informacije i rezervacije:
Restoran: 098 9396 283 (Tomislav),
Smještaj: 098 9396 283 (Tomislav),
Podrum: 098 432 491 (Mario),
E-mail: tomislav.koletic@hotmail.com

Obiteljska gospodarstva Preporučujemo

Etno kuća pod Okićem

Autor: samobor .net 118 0

Etno kuća pod Okićem smještena je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i svega dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba. Nalazi se u selu KLAKE, udaljenom od Samobora 8 km. U samom podnožju staroga grada Okića i na granici parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, posjetiteljima nudi poseban ugođaj u autentičnom ambijentu seoskog domaćinstva okićkog kraja.

Etno kuća pod Okićem posjetiteljima nudi: prezentaciju zavičajne zbirke, dječje izlete i edukativne radionice,pripremu domaće hrane za obiteljske proslave i druge vrste druženja, team building, smještaj u sobama, najam kuće, kampiranje, te iznajmljivanje prostora za prigodna druženja i sportske aktivnosti.

Okićki kraj bio je u dalekoj prošlosti jedna jedinstvena cjelina koja je obuhvaćala čitavo okićko vlastelinstvo ili imanje koje se prostiralo u trokutu između Zagreba, Samobora i Jastrebarskog. Prema novoj teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, okićki kraj pripada u cijelosti Županiji zagrebačkoj. Od davnine postojale su na tom području dvije župe: Sv. Marija od Okićem i Sv. Martin pod Okićem.

Etno kuća pod Okićem nalazi se u podnožju šiljatog brda i ostataka zidina starog grada Okića. Selo Klake podijeljeno je na mnoštvo zaseoka. Etno kuća pripada zaseoku Jakopci (selo Klake) i župi Sv. Martin pod Okićem. Etno kuća zamišljena je kao zavičajna zbirka dijela kulturne baštine podokićkog kraja. Svojom građom i izloženim predmetima govori o kulturi življenja prošlih desetljeća. Izloženi predmeti smještena su u tri prostorije i podrumu : gank, kujna, hiža i pelnica. U dvorištu oko kuće na prikladan način smješteni su oruđa i ostala pomagala gospodarskog života sela. Etno kuća pripada obitelji Slakoper, čije se nastanjenje u okićkom kraju spominje već krajem 18.st. (preko 200 godina).

Više možete pogledati na web stranicama: www.etno-kuca.hr

Etno kuća pod Okićem
Podokićka 40, Klake, Samobor
Tel: + 385 1 3382 335; 098 928 8773
E-mail : marijan.slakoper@etno-kuca.hr

Restorani

Zlatna kapljica

Autor: samobor .net 272 0

Lokacija: Milana Reizera 23, 10430 Samobor, Hrvatska
Tel:+38591 251 0621
e-mail: gorangogogogic@gmail.com

Radno vrijeme
Ponedjeljak 12:00 – 22:00
Utorak 12:00 – 22:00
Srijeda 12:00 – 22:00
Četvrtak 12:00 – 22:00
Petak 12:00 – 22:00
Subota 12:00 – 22:00
Nedjelja zatvoreno

Preporučujemo Restorani

Gabreku 1929

Autor: samobor .net 227 0

Priča o Gabreku počinje davne 1929. godine, kada su Alojzija i Gabrijel (Gabrek) Medved otvorili malu gostionicu i mesnicu. Samobor je oduvijek omiljeno izletište zagrepčana koji su nekad vlakom Samoborčekom dolazili u Samobor, a mnogi od njih su navraćali „K Gabreku“. Alojzija i Gabrijel imali su troje djece: Slavicu, Rudolfa i Gabrijela. Kasnije je obiteljski posao naslijedio najmlađi sin Gabrijel koji je sa suprugom Marijom preuredio gospodarske zgrade i proširio posao. Njihove tri kćeri Gabrijela, Slavica i Marija, odrastale su u ugostiteljskom duhu, u poslu su od malih nogu. Budući da su druge dvije sestre imale drukčije životne planove, najmlađa Marija, od milja zvana Maja, poslije je sa Mirkom Šintićem, za kojeg se udala početkom osamdesetih godina, nastavila vođenje obiteljske gostionice. Posljednjih godina u posao se uključila i njihova kćer Anamarija.

Svaka generacija dala je svoj pečat, a što je najvažije obiteljska tradicija se nastavlja…

Ponuda hrane se kroz povijest vrlo malo mijenjala, na jelovniku se nalazi 12 jela čije recepture datiraju još od osnutka, riječ je o tradicionalnim jelima. Upravo po domaćim sastojcima i tradicionalnim jelima ovo mjesto i danas je prepoznatljivo. Tipična jela koja se spravljaju od 1929. pa sve do danas su: špek fileki, čvarci, dinstana jetrica, punjena teleća prsa, teleće pečenje, češnjovke, krvavice, pečenice, pohani mozak, a odnedavno ponudu su obogatili vepar u umaku od brusnica i biftek u kupinovom vinu…Pri pripremi jela uvijek se inzistiralo na izvornoj hrani i namirnicama iz domaćeg uzgoja, sa seoskih gospodarstava koja su uglavnom u okolici Samobora. Geslo „Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“ najbolje opisuje ponudu na jelovniku.

Uz tradicionalnu i kvalitetnu hranu, povijest Gabreka obilježili su i mnogobrojni poznati gosti, pa se može reći – nema tko ovdje nije jeo – od glumaca, sportaša, političara do mnogih drugih. Među poznatim ljudima koji su posjetli Gabrek bili su : Franjo Tuđman, Stjepan Mesić, Ena Begović, Fabijan Šovagović, Dragutin Tadjanović, Edo Murtić, Peter Galbraith, Oliver Dragojević, Prljavo Kazalište, Nina Badrić, Željko Mavrović, Goran Ivanišević, Slaven Bilić, Dino Rađa, Omar Sharif, Bruno Orešar, Otto Barić, Neno Belan, Sven Medveščak, Ivo Sanader, Nela Eržišnik, Denis Latin, Zvone Boban, Severina, Dražen Ladić, Mirna Berend, Ivica Blažićko, Toni Cetinski, Indira, Jasmin Stavros, Boris Novković i mnogi drugi.

Lokacija:
Starogradska 46, Samobor
Tel: 01/3360-722
Mob: 099/2717 655

Radno vrijeme:
Ponedjeljak – Nedjelja:
Od 12:00 do 24:00
Parkiralište: cca 60 mjesta Način plaćanja: gotovina, kartice

Gastronomija

Samobor – gastronomski raj Zagrebačke županije

Autor: samobor .net 546 0

Osim ljepote omiljenog zagrebačkog izletišta, Samobor je poznat i po bogatoj gastro ponudi. Polako, ali sigurno, Samobor je stekao reputaciju važnog gastronomskog odredišta Hrvatske i ovog dijela Europe.

Tome su doprinijeli ovdašnji stanovnici i ugostitelji, koji su znali uspostaviti ravnotežu između naslijeđa, brižno čuvajući recepte predaka, i noviteta koji su neminovno ulazili u jelovnike. S vremenom su i neki od tih noviteta postali dio tradicije i vežu se uz samoborski kraj.

Gastronomija i turizam su prirodno povezani i međusobno se podupiru. Gotovo da nema turista i posjetitelja koji u Samoboru nije kušao kremšnitu i domaće specijalitete, zatražio salamu, češnofku, muštardu, popio bermet, a za vrijeme Fašnika pojeo krafnu. U istraživanju mogli su otići i korak dalje te probati delicije samoborskih ugostitelja, koji su u svoje recepte ugradili i bogatstvo ovdašnje flore i faune, osobito ljekovitog bilja, gljiva, divljači i riba.

Dodatno su ponudu obogatila i obiteljska seoska gospodarstva te samoborski vinari pa i oni izbirljivi u Samoboru sigurno mogu pronaći nešto za sebe.
Bogatstvo i raznolikost, a posebno tradicionalna kuhinja, dostatna su pozivnica za dolazak u Samobor i uživanje u njegovoj gastronomiji.

Jeste li znali da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom. Priprema ovoga “tenkog kolača” veže se uz povijest rudarstva u Rudama. Prvo je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. To je samo dio prebogatog naslijeđa ovog dijela Hrvatske, a uživanje u tradicijskim jelima i danas je uobičajeno u gotovo svim samoborskim ugostiteljskim objektima. Istražite stoga čim prije, samoborske restorane, domaćinstva i ugostiteljske objekte, a ako niste gladni, već dovoljan doživljaj  biti će i fina kava i ukusna kremšnita na glavnom samoborskom trgu.